Bruno Milić

Bruno Milić (Rijeka, 15. kolovoza 1917. - Zagreb, 8. veljače 2009.), hrvatski arhitekt i urbanist.

Biografija

Arhitekt Bruno Milić rođen je u Rijeci 1917. godine. Diplomirao na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1942. godine. Od 1957. do 1958. godine pohađao je poslijediplomski studij iz urbanizma na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Francuskoj. Habilitirao je 1961. godine s radom ”Urbanistička i arhitektonska obnova Zadra", a disertaciju "Prostorna kvantifikacija visokoškolskih nastavnih i znanstvenih ustanova" obranio 1980. godine. Od 1950. zaposlen na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za urbanizam. Za docenta je biran 1961. godine, a od 1966. godine izvanredni je profesor. Od 1972. godine redoviti je profesor, a od 1998.godine professor emeritus. Bio je nositelj mnogih kolegija: Urbanizam I (1964.-65.), Urbanizam II (1981.-83.), Urbanizam III (1967.-68., 1979.-87.), Urbanizam IV (1967.-68., 1979.-87.), Urbanističko planiranje III, IV (1979.-87.), Apsolventski rad (1979.-87.), Diplomski rad(1968.-87.). Bio je nositelj kolegija i na Građevnom fakultetu u Zagrebu (1958.-81.). Nositelj je kolegija i na poslijediplomskim studijima: "Urbanizam i prostorno planiranje" (Arhitektonski fakultet) - Razvoj urbanizma (1969.-86.), Aktualnost baštine (od 1998.); "Graditeljsko naslijeđe" (Arhitektonski fakultet) - Urbanizam i zaštita čovjekove okoline (1975.-81.), Urbanizam i arhitektonsko projektiranje u povijesnim ambijentima (1975.-81.), Urbanističko planiranje i projektiranje u povijesnim cjelinama (1981.-91.); "Arhitektura u turizmu i slobodnom vremenu" (Arhitektonski fakultet) - Prostorno planiranje i turizam turističkih predjela (1981.-92.); "Ozelenjavanje i parkiranje" (Šumarski fakultet) - Urbanizam (1964.); "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata" (Šumarski fakultet) - Urbanizam i komunalna tehnika (1975.-94.); "Oblikovanje parkova i pejzaža" (Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, Biotehnički fakultet u Ljubljani) - Urbanizam (1969.-71.), Vrtna i pejzažna tehnika (1971.72.); "Poslijediplomski studij za sanitarne inženjere" (Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Zagreb) - Urbana ekologija (1966.-70.); "Krajinska arhitektura" (Biotehnički fakultet u Ljubljani) - Urbanizam i prostorno planiranje (1970.-80.)

Prodekan je Arhitektonskog fakulteta od 1966. do 1970.godine. Dekan Arhitektonskog fakulteta bio je od 1972.do 1974.godine. Od 1969. do 1973. godine predstojnik je Katedre za urbanizam.

Kao arhitekt-projektant i urbanist-planer izrađuje brojne arhitektonske projekte i urbanističke planove, od kojih se ističe regulatorna osnova zadarskog poluotoka iz 1955. godine kao iznimno značajan rad na polju obnove ratom uništene graditeljske baštine. U Zadru djeluje nekoliko godina kao koordinator obnove, planer i projektant unutar povijesne jezgre. Vodi brojna istraživanja i projekte o proučavanju povijesnog razvoja gradova. Pod njegovim vodstvom rađen je “Urbanistički atlas povijesnih mjesta i gradova Istre”, a autor je i tri knjige (sveučilišna udžbenika) o razvoju gradova kroz stoljeća. Održao je više gostujućih predavanja u Italiji, Francuskoj i Kanadi. Usavršavao se na studijskim boravcima u Francuskoj (1963., 1981.), Kanadi (1982.) i SAD-u (1982.). U mirovini je od 1987. godine.

Odabir izvedbi

  • 1947. Dvorazredne tipske škole, Hrvatsko primorje
  • 1948. Sklop labaratorija "Fotokemike", Hondlova ulica, Zagreb
  • 1950. Industrijski sklop "Bosanka", Blažuj pokraj Sarajeva, BiH
  • 1958. Stambeni blok Meandar, Nikšić, Crna Gora
  • 1965. Poslovno-stambeni sklop s kinom "Forum", Zadar

Odabir urbanističkih planova

  • 1955.- Provedbeni urbanistički plan Zadra
  • 1958.- Urbanistički plan za predio Varoš, Nikšić, Crna Gora
  • 1959.- Urbanistički planovi za dijelove povijesnoga Zadra
  • 1972.- Urbanistički plan turističke stacije Bale – Rovinj
  • 1978.- Urbanistički plan za sveučilišni sklop Šalata-Horvatovac, Zagreb (provedba: M. Maretić)

Natječajni projekti

  • 1944.- Zgrada sveučilišnog konvikta na Tuškancu Hrvatskog kulturnog društva Napredak, 1. prva nagrada (sa M.Haberleom)
  • 1948.- Dizajn telefonskog aparata “Rade Končar”, 1. nagrada i izvedba (sa: Lj. Gaj)
  • 1954.- Uređenje Petrovaradinske tvrđave,Novi Sad, 1. nagrada
  • 1954.- Plan rekonstrukacije i revitalizacije Zadra, 1. nagrada (sa: M. Kollenz)
  • 1957.- Poslovna zgrada "Vjesnika", Zagreb, 3. nagrada
  • 1968.- Prostorni plan za turistički sklop "Punta Mika", Zadar, 1. nagrada
  • 1985. Urbanističko-arhitektonsko i hortikulturno rješenje ulaznog prostora u perivoj Maksimir, Zagreb

Knjige

  • 1990.- Razvoj grada kroz stoljeća I., Školska knjiga, Zagreb
  • 1995.- Razvoj grada kroz stoljeća II., Školska knjiga, Zagreb
  • 2000.- Razvoj grada kroz stoljeća III., Školska knjiga, Zagreb

Nagrade

  • 1973.- Diploma Društva urbanista Hrvatske sa zlatnom značkom
  • 1985.- Povelja Udruženja konzervatora Hrvatske
  • 1988.- Nagrada "Viktor Kovačić" za životno djelo
  • 1996.- Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo
  • 1998.- Nagrada HAZU za znanstvenu djelatnost
  • p
  • r
  • u
Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam
  • p
  • r
  • u
Godišnja nagrada

1965. Neven Šegvić 1966. Josip Uhlik i Bernardo Bernardi 1970. Ante Rožić • 1971. Boris Krstulović 1972. Grozdan Knežević • 1973. Dinko Kovačić i Mihajlo Zorić • 1974. Ivan Filipčić i Borislav Šerbetić • 1975. Ante Vulin • 1976. Zdenko Kolacio i Igor Emili 1977. Ante Marinović-Uzelac i Jerko Rošind • 1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević i Josip Hitil • 1979. Boris Magaš 1980. Milan Mitevski • 1982. Radovan Tajder i Mladen Anšel • 1983. Branko Kincl • 1984. Marina Dropulić i Duško Dropulić • 1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance • 1986. Ivan Juras i Emil Špirić • 1987. Dražen Juračić • 1988. Ines Filipović • 1989. Velimir Neidhardt 1990. Andrija Mutnjaković • 1991. Nikola Bašić • 1992. Nenad Fabijanić • 1994. Nikola Bašić • 1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance • 1996. Hildegard Auf-Franić i Tonči Žarnić • 1997. Ante Kuzmanić i Eugen Širola • 1998. Branko Silađin • 1999. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović i Silvije Novak) • 2000. Miroslav Genc • 2001. Vinko Penezić i Krešimir Rogina 2002. Lenko Pleština • 2003. Iva Letilović i Morana Vlahović • 2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) • 2005. Saša Randić i Idis Turato 2006. Goran Rako 2007. STUDIO UP (Lea Pelivan i Toma Plejić) • 2008. Marijan Hržić • 2009. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović i Silvije Novak) • 2010. Nikola Bašić • 2011. Nenad Fabijanić • 2012. Neno Kezić i Emil Šverko • 2013. Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj i Igor Presečan • 2014. Emil Špirić, Vedran Pedišić, Erick Velasco Farrera i Juan Jose Nunez Andrade • 2015. Vanja Ilić i biro Radionica arhitekture • 2016. Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk

  • p
  • r
  • u
Životno djelo

1965. Mladen Kauzlarić 1966. Juraj Denzler 1967. Stjepan Planić 1968. Alfred Albini 1969. Josip Seissel • 1970. Stjepan Gomboš i Lavoslav Horvat 1971. Antun Tunč Ulrich 1972. Drago Galić 1973. Marijan Haberle 1974. Vlado Antolić 1975. Lovro Perković • 1976. Slavko Löwy 1977. Zvonimir Vrkljan • 1978. Božidar Rašica • 1979. Franjo Bahovec • 1980. Stanko Fabris 1981. Božidar Tušek • 1982. Andre Mohorovičić • 1983. Zdenko Kolacio • 1984. Ivan Vitić 1985. Neven Šegvić 1986. Dragan Boltar • 1987. Aleksandar Dragomanović • 1988. Miroslav Begović 1989. Zdravko Bregovac • 1990. Zdenko Sila • 1991. Boris Magaš 1992. Vjenceslav Richter 1993. Grozdan Knežević • 1994. Ivo Radić • 1995. Zoja Dumenagić • 1996. Bruno Milić • 1997. Sena Sekulić-Gvozdanović • 1998. Ivo Geršić • 1999. Jerko Marasović i Tomislav Marasović • 2000. Silvana Seissel • 2001. Julije De Luca • 2002. Ante Marinović-Uzelac • 2003. Andrija Mutnjaković • 2004. Slavko Jelinek • 2005. Mirko Maretić • 2006. Ante Rožić • 2007. Ante Vulin • 2008. Nikola Filipović • 2009. Boris Krstulović 2010. Dinko Kovačić 2011. Radovan Miščević • 2012. Hildegard Auf-Franić • 2013. Radovan Delalle 2014. Ivan Crnković • 2015. Josip Uhlik • 2016. Branko Kincl

Normativna kontrola Uredi na Wikidati