Krestonija

Krestonija

Krestonija (ili Krestonika, Šablon:Jezik+grc) je bila drevna oblast sjeverno od Migodnije u drevnoj Makedonija. Rijeka Ehidor, koja je prolazila kroz Migdoniju i ulijevala se u Termejski zaljev, imala je izvor u Krestoniji. Nju su djelomično nastanjivali drevni Pelazgi[1], koji su govorili drukčijim jezikom od (Tračana i Pajonaca), odnosno, kasnije, Grka.

Glavni gradovi Krestonije su bili Kreston i "Gallicum" (rimsko ime). Oblast su, zajedno s Migdonijom, držali Pajonci, a kasnije Tračani. U trenutku kada je perzijski car Kserkso I napao Grčku, Krestonijom je vladao nezavisni trački knez.[2] Do početka peloponeskog rata, Krestoniju je anektirala Makedonija.[3]

Teritorija Krestonije se danas nalazi u suvremenim grčkim prefekturama Kilkis i sjevernom Solunu.

Izvori

  1. Herodot, Historija, I. 57. (grc) (en).
  2. Herodot, Historija, VIII. 116. (grc) (en).
  3. Tukidid, Povijest Peloponeskih ratova, II. 99. (grc) (en).

Izvori

  • Hazlitt, William, The Classical Gazetteer, 1851, s. 124: Crestonia (en)
  • Smith, William, LL. D., Ed., Dictionary of Greek and Roman Geography, Walton and Maberly, London, 1854: Crestonia (en)
  • p
  • r
  • u
Oblasti antičke Makedonije
Dolna Makedonija
Ematija  Pijerija  Botijeja  Amfaksitida  Krestonija  Migdonija  Antemunt  Krusida  Bisaltija
Macedonia
Gornja Makedonija
Elimeja  Eordeja  Orestida  Linkestis  Pelagonija  Almopija  Dasaretija  Deriop  Paravaja  Perebija  Timfaja
Macedonia Adjecta
Edonija  Sintika  Odomantika  Pijerida