Univerzitet u Stockholmu
Univerzitet u Stockholmu | |
---|---|
Stockholms universitet | |
lat. Universitas Holmiensis | |
Historija | |
Osnivanje | 1878. |
Generalno | |
Vrsta | javni |
Fakulteti | 4 |
Administracija | |
Akademsko osoblje | 3354 (2013) |
Admin. osoblje | 1578 (2013) |
Studenti | |
Broj studenata – doktoranti | 66,944 (2013) 1834 (2012) |
Udruženja | ERASMUS, AUE |
Lokacija | |
Sedište – grad – pokrajina – država | Stockholm Sveland Švedska |
Službene stranice | |
www |
Univerzitet u Stockholmu (švedski: Stockholms universitet) je državni univerzitet u Stockholmu u Švedskoj. Sa oko 70,000 studenata, Univerzitet u Stockholmu jedan je od najvećih univerziteta u Skandinaviji. Institucija je uvrštena među 100 najboljih univerziteta na svijetu od strane Academic Ranking of World Universities (ARWU) i Times Higher Education World University Rankings (THE) dok ga QS World University Rankings uvrštava među 200 najboljih institucija na svijetu.[1] Institucija je status univerziteta stekla 1960. godine što ju čini četvrtim najstarijim univerzitetom u Švedskoj.
Povijest
Inicijativa za osnivanje Univerzitet u Stockholmu došla je od Gradskog vijeća Stockholma. Osnivanje institucija je formalno započelo u prosincu 1865. godine kada je utemeljena zaklada i komitet sa zadatkom "osnutka visokoobrazovne institucije u glavnom gradu". Komitet se sastojao od devet uglednih i cijenjenih građana čiji je prijašnji rad pomogao razvoj znanosti i zajednice.
Sljedeći važan korak uslijedio je u listopadu 1869. godine kada je u gradu osnovana Stockholmska visokoškolska asocijacija. Nekoliko članova komiteta pridružili su se i ovoj asocijaciji, uključujući i profesora Pehra Henrika Malmstena. Povelja Univerziteta u Stockholmu usvojena je u svibnju 1877. godine, dok je u jesenskom semestru sljedeće godine uslijedilo i konačno otvaranje institucije.
1878. predavanja na Visokoj školi u Stockholmu (švedski: Stockholms högskola) su započeta sa serijom lekcija iz prirodnih nauka, otvorenih za građanstvo (tradicija koja je zadržana sve do današnjeg dana kroz otvorene lekcije u tijeku svake akademske godine). Sofija Kovaljevska, ruska matematičarka, postala je profesorica na univerzitetu 1889. godine kao treća profesorica u tadašnjoj Europi. 1904. institucija je konačno započela i sa dodjeljivanjem prvih akademskih titula. 1960. visoka škola je prerasla u univerzitet, i time postala četvrti univerzitet u Švedskoj.
Kampus
Izvori
- ↑ http://www.ulinks.com/topuniversities.htm top 200
Vanjske veze
- (sv) Službena stranica
- p
- r
- u
- Amsterdam
- Ankara (AU)
- Ankara (ODTU)
- Atena
- Beč
- Beograd
- Berlin (Freie)
- Berlin (Humbolt)
- Bratislava
- Bruxelles (francuski)
- Bruxelles (nizozemski)
- Bukurešt
- Budimpešta
- Kopenhagen
- Dublin
- Helsinki
- Lausanne
- Lisabon
- Ljubljana
- London
- Madrid (UAM)
- Madrid (UAC)
- Moskva
- Nikozija
- Oslo
- Pariz I
- Pariz III
- Pariz VI
- Pariz-Dauphine
- Prag
- Riga
- Rim III
- Rim-Sapienza
- Rim-Tor Vergata
- Skopje
- Sofija
- Štokholm
- Tallinn (TU)
- Tallinn (TTU)
- Tirana
- Vilnius
- Varšava
- Zagreb